Izgledi za globalnu industriju peradi ostaju snažni za 2026., s još jednom godinom snažnog rasta od oko 2,5%, nakon tri uzastopne godine globalnog rasta od približno 3%. Rast potrošnje peradi potaknut je čimbenicima kao što su ograničena kulturna ograničenja u potrošnji peradi u usporedbi s drugim proteinima, jači ekonomski uvjeti na ključnim tržištima u rastu poput Azije, Afrike i Latinske Amerike, konkurentne cijene - posebno u trenutnom razdoblju niske ponude govedine i jaja te potrošački trendovi koji favoriziraju praktičnost, raznolikost i zdravlje. Nedavni brzi porast upotrebe GLP-1 lijekova za smanjenje težine također bi mogao povećati potrošnju piletine, jer je dio preporučene prehrane.
Rebalansiranje tržišta
Peradarske industrije u većini zemalja iskusile su snažne tržišne uvjete, a mnoge zemlje u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji i dalje imaju dobre izglede. Optimističan rast proizvodnje u Europi i dugoročniji rast u SAD-u, Indiji i Kini naglašavaju koliko se brzo tržišni uvjeti mogu promijeniti kada industrija odluči proširiti proizvodnju u optimističnim uvjetima. U tim zemljama postoji sve veća potreba za rebalansiranjem tržišta putem sporijeg rasta proizvodnje.
Operativna izvrsnost ponovno bi trebala biti glavno područje fokusa u 2026. godini, posebno u kontekstu gdje volatilnost i dalje predstavlja rizik. Globalni izgledi za cijene stočne hrane pozitivni su za proizvođače peradi, s ograničenim rastom cijena. Međutim, budući da smo još uvijek u ranoj sezoni za proizvodnju usjeva na sjevernoj hemisferi, uvjeti bi se mogli promijeniti. Glavni pokretači volatilnosti i dalje će biti geopolitika i ptičja gripa.
Ptičja gripa kao poziv na buđenje
Trenutna situacija s ptičjom gripom pod visokim pritiskom na sjevernoj hemisferi trebala bi poslužiti kao poziv na buđenje proizvođačima, jer bi mogla značajno utjecati na lokalnu proizvodnju i trgovinu ako se virus nastavi širiti tijekom zimske sezone. Geopolitika je još jedan važan remetilački faktor koji treba pratiti, s potencijalnim utjecajima na tržišta sličnim onima prošle godine - posebno ako se potpišu novi trgovinski sporazumi ili postoji mogući mirovni sporazum u Ukrajini koji bi mogao dovesti do obnove lokalnih industrija s boljim pristupom međunarodnom tržištu. Ostala pitanja koja treba pratiti uključuju dostupnost radne snage, brzo usvajanje pametne tehnologije (uključujući umjetnu inteligenciju) i rastuća ulaganja u industriju.
Očekuje se da će globalna trgovina porasti za 1,5%-2%, što je ispod ukupnog rasta tržišta peradi. To odražava kontinuirani pomak prema politikama vođenim sigurnošću hrane, pri čemu se vlade više usredotočuju na lokalnu proizvodnju, a manje na trgovinu. Brazil i Kina su u dobroj poziciji za daljnje stjecanje tržišnog udjela, ali trebaju očekivati kontinuiranu volatilnost potaknutu geopolitikom i ptičjom gripom. Potencijalni remetilački faktori uključuju trgovinske sporazume s SAD-om i sporazum između EU i Mercosura.
