Glavni je to zaključak okruglog stola održanog u ponedjeljak u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta.
Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja je uvela posebni Zakon o OPG-u i to kao lex specialis, stvarajući hibridni status između OPG-ova i obrta 2018. godine. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika (APPRRR, 12/2025), u Hrvatskoj djeluje oko 111 tisuća OPG-ova i 38 tisuće SOPG-ova koji zajedno čine 96% svih poljoprivrednika. No broj onih koji se bave dopunskim djelatnostima iznosi svega 2,2% (3.336 OPG-ova) što je značajno manje od europskog prosjeka od 5%.
Stoga je okrugli stol pobudio veliki interes jer dopunske djelatnosti omogućavaju OPG-ovima rast prihoda i konkurentnosti. Tako je o zakonodavnom i poreznom aspektu dopunskih djelatnosti raspravljalo preko 100 sudionika iz svih dijelova Hrvatske, među kojima i brojni poljoprivrednici koji se bave agroturizmom te djelatnostima prerade maslinovog ulja, sira i mlijeka.
„Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača i preradu na gospodarstvu. Primjeri drugih EU članica pokazuju značajne razlike u poreznom i administrativnom opterećenju malih poljoprivrednika, a koje bi se mogle razmotriti i u Hrvatskoj. Europska unija prepoznala je potrebu olakšavanja administracije pa se od iduće godine uvode novi iskoraci. Planira se ograničavanje službenih kontrola na licu mjesta po gospodarstvu godišnje, ukidanje godišnje revizije učinka i sprječavanje ponovljene inspekcije unutar iste godine“ istaknuo je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu.
O situaciji u Hrvatskoj govorio je Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede.
„Zakon omogućuje OPG-ovima da, prema vlastitim interesima i potencijalima, upišu jednu ili više dopunskih djelatnosti u Upisnik OPG-ova, pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete. Na taj način, ne samo da se jača ekonomska otpornost ruralnih područja, nego se potiče poduzetnički duh i diverzifikacija prihoda na selu. Nadamo se kako će u budućnosti još više naših poljoprivrednika prepoznati šansu za rast, veću konkurentnost i održivi razvoj“ istaknuo je Janda.
O izazovima u provedbi zakona govorili su i predstavnici udruga i sami poljoprivrednici. Voditeljica udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko Pani predstavila je primjere ograničenja i administrativnog opterećenja agroturističkih OPG-ova, te posljedice.
„Iako je intencija Zakona dobra, naša istraživanja pokazuju kako papirologija i komplicirane administrativne procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima. Zbog toga smo od saborskog Odbora za poljoprivredu zatražili pokretanje postupka vrednovanja ovog Zakona i podzakonskih akata koji, umjesto stimuliranja, ozbiljno narušavaju principe seoskog agroturizma i ugrožavaju proizvodnju zaštićenih proizvoda“ naglasila je Kuratko Pani.
Iz Udruge dodatno ističu kako je Zakon u koliziji s propisima u ingerenciji Ministarstva turizma i sporta, dok je upravitelj PZ Marina Jakša Najev istaknuo kako je Zakon suprotan i mišljenju Europske komisije. Komisija navodi kako proizvodnju ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja nije potrebno tretirati kao prerađevinu, već kao primarni poljoprivredni proizvod, a usklađivanje Zakona s ovim mišljenjem tek se očekuje.
