Slovenski parlament: Finino preuzimanje Ljubljanske burze ugrozilo bi nacionalne interese

Sjednica je održana na zahtjev članova koalicije. Kako je u uvodu podsjetila Andreja Kert (Svoboda), 81,01 posto Ljubljanske burze prodano je Bečkoj burzi 2008. godine, koja je potom svoj udio prodala Zagrebačkoj burzi 2015. godine. Za to vrijeme potonja je povećala kapital i otkupila preostale vlasnike, čime je postala 100-postotni vlasnik Ljubljanske burze. U kolovozu ove godine hrvatska financijska agencija Fina potom je pokrenula postupak preuzimanja Zagrebačke burze, a početkom rujna Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Hanfa odobrila je preuzimanje.

To postavlja nekoliko pitanja za zastupnike koalicije, uključujući i hoće li preuzimanje Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze od strane hrvatskih državnih vlasti, ugroziti slovenske nacionalne interese, objasnila je Andreja Kert.

Kako se u Hrvatskoj brinulo o slovenskim interesima

Prema zastupnici, nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Hrvatska je odbila preuzeti odgovornost za štediše tadašnje Ljubljanske banke te je istovremeno onemogućila ovoj banci naplatu dugova hrvatskih tvrtki po kreditima i jamstvima u Hrvatskoj. Između 1991. i 1996. godine zagrebačka podružnica Ljubljanske banke pokušavala je naplatiti potraživanja na sudu, ali su hrvatske vlasti sustavno blokirale postupke političkim pritiskom, mijenjajući sudsku praksu i sprječavajući ovrhu.

Ključnu ulogu u tome odigrala je Fina, tada još poznata kao Agencija za platni promet. Prema raznim izvorima, Finine odluke bile su koordinirane s hrvatskom državom.

"Utvrđujemo da imamo posla s institucijom koja u Sloveniji ne uživa određenu razinu povjerenja", rekla je Andreja Kert.
Zato su zabrinuti što će se u budućnosti dogoditi sa slovenskim tržištem kapitala.

Preporučuju vladi da istraži

Zastupnici koalicije stoga su odboru predložili dvije rezolucije na temelju kojih bi preporučili vladi da ispita mogućnost utjecaja novog potencijalnog neizravnog vlasnika Ljubljanske burze na slovensko tržište kapitala te da na temelju nalaza poduzme sve potrebne mjere za zaštitu nacionalnih interesa. Vlada bi također trebala ispitati mogućnost klasifikacije Ljubljanske burze kao ključne infrastrukture. Obje rezolucije članovi odbora jednoglasno su usvojili.

Razvoj slovenskog tržišta kapitala jedan je od ključnih strateških smjerova Ministarstva financija u ovom mandatu, naglasila je državna tajnica u Ministarstvu financija Nikolina Prah. U ožujku 2023. vlada je također usvojila prvu strategiju razvoja slovenskog tržišta kapitala do 2030. godine.

Ministarstvo nema formalne ovlasti u postupku izdavanja dozvole za neizravni kvalificirani udio, naglasila je. U Sloveniji takve ovlasti ima Agencija za tržište vrijednosnih papira (AMA).

„Ministarstvo financija ne može i ne smije se miješati u ovaj proces; SMA je autonomna i neovisna u donošenju svojih odluka, a po zakonu na njezino donošenje odluka ne smiju utjecati odluke državnih tijela, uključujući Ministarstvo financija ili, ne i najmanje važno, Odbor za financije“, objasnila je Nikolina Prah.

Žiga Kosi iz SMA objasnio je da agencija u postupku izdavanja dozvole za kvalificirani udio u burzi procjenjuje investitora s gledišta je li prikladan, imaju li njegova tijela upravljanja odgovarajuće iskustvo i je li vlasnik financijski stabilan. Također provjeravaju kako će preuzimanje utjecati na nadzor koji SMA provodi nad samom burzom te je li tijekom procesa kupnje postojala sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

Detaljnija rasprava održana je u zatvorenom dijelu sjednice uz pozvane goste, među kojima su bili predsjednik Uprave Slovenskog državnog holdinga Žiga Debeljak i visoka predstavnica Slovenije za sukcesiju Mateja Vraničar Erman.