Svjetska tržišta: Indeksi padaju, cijene nafte rastu

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 2,1 posto, na 45.577 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,9 posto, na 6.506 bodova, a Nasdaq 2,1 posto, na 21.647 bodova.

Nakon tri tjedna oštrog pada, S&P 500 zaronio je u petak na najnižu razinu od rujna prošle godine, a ništa bolje nisu prošli ni ostali burzovni indeksi.

Kriza na Bliskom istoku ne jenjava, a rat SAD-a i Izraela protiv Irana ušao je u četvrti tjedan.

Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump već nekoliko puta proglasio pobjedu, Iran se ne predaje, pa raketira susjedne zemlje i tamošnje američke vojne baze.

Rast cijena nafte potiče inflaciju

Osim toga, Iran ne dozvoljava prolaz tankerima kroz Hormuški tjesnac, pa su cijene nafte dodatno znatno porasle. Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran cijene su nafte skočile oko 50 posto.

Ulagači se najviše plaše da će snažan rast cijena nafte izazvati rast inflacije. Na to središnje banke već upozoravaju.

Na sjednici prošloga tjedna američki Fed odlučio je ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 posto. Pritom je predsjednik Feda Jerome Powell upozorio da je potpuno neizvjesno kako će sukob na Bliskom istoku utjecati na gospodarstvo i da zbog rasta cijena energenata posljednjih tjedana rastu inflacijska očekivanja.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed u ovoj godini smanjiti kamatne stope, a nada u smanjenje cijene novca bila je glavna poluga rasta Wall Streeta.

Slijedi li povećanje kamata?

Prateći poteze Feda, i britanska i Europska središnja banka zadržale su prošloga tjedna kamatne stope nepromijenjene te upozorile na jačanje neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku.

Zbog svega toga, ulagači se plaše da će, ako rat na Bliskom istoku potraje, cijene nafte dodatno porasti, što bi ojačalo inflaciju.

To bi, pak, primoralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što bi negativno utjecalo na rast gospodarstava i tržišta kapitala.