Tek svaki peti građanin Hrvatske ima osiguranu imovinu

Struktura prijava pokazuje da se 80 posto šteta odnosi na imovinu, dok se 20 posto odnosi na vozila.

Kod vozila, štete su u najvećem broju nastale od pada stabala i granja, a najčešće štete na imovini su oštećenja krovova, fasada i prozora.

U usporedbi s olujom iz 2023. godine za sada je prijavljeno manje šteta, no za 30-ak posto je viši prosječni iznos isplaćene štete. Tako je, primjerice, vrijednost štete za oštećeni krov 32 posto veća nego u 2023. godini, navodi CO.

Direktor Sektora za razvoj proizvoda i upravljanje rizicima CO Bojan Letica je kazao kako i ovaj put, kao i nakon potresa i nakon oluje iz 2023. godine, CO očekuju povećani interes za osiguranje, no nada se i da interes za osiguravanje imovine neće biti kratkotrajan kako se to uobičajeno događa.

Zanimljivo je pritom, kako je naveo, da isti udio, dakle svaki peti građanin Hrvatske - ugovara kasko osiguranje vozila i osiguranje imovine, iako nekretnine vrijede i deset puta više nego vozilo.

- Ukupno smo znatno manje osigurani od prosjeka EU gdje je svaki drugi građanin osigurao svoje vozilo i svoju nekretninu, rekao je Letica.

U priopćenju se navodi kako tek svako peto vozilo u Hrvatskoj ima kasko osiguranje koje pokriva štete nastale uslijed nevremena, što znači da trošak bez kaska uglavnom snose sami vlasnici. Pri tome su štete na starijim vozilima najčešće totalne, jer je zbog njihove vrijednosti popravak neisplativ.

Slična je stvar i s imovinom. Osigurano je tek između 20 i 25 posto privatnih kuća, dok su stambene zgrade u pravilu osigurane sukladno zakonima.