UN: Prosječna osoba jede šest puta više piletine nego 1961.

Ponuda peradi porasla je s manje od 3 kg po osobi 1961. na 17 kg 2022., prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Ponuda svinjetine udvostručila se na 15 kg po osobi u istom razdoblju, dok je govedina, hrana koja najviše zagađuje, ostala stabilna na 9 kg.

Poljoprivreda je drugi sektor globalnog gospodarstva koji najviše zagađuje. Predviđa se da će se emisije koje zagrijavaju planet povećati za 7,6% u sljedećem desetljeću, prema FAO-ovom pregledu znanosti o pokretačima ponude i potražnje mesa, a stoka je odgovorna za procijenjenih 80% povećanja.

Izvješće je pokazalo da je prosječna globalna opskrba mesom porasla s 25 kg po osobi 1961. na 47 kg po osobi 2022. godine. Utvrđeno je da je oko 14% mesa i mlijeka izgubljeno tijekom proizvodnje ili propalo nakon što je stiglo na police supermarketa i u restorane.

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je nesigurnost hrane najraširenija, hrana životinjskog podrijetla je mnogostruko skuplja u odnosu na prihode nego u bogatim zemljama, gdje liječnici i klimatolozi preporučuju konzumiranje manje mesa.

„Regionalna raspodjela i pristup još uvijek su vrlo nejednaki“, rekla je Daniela Battaglia, službenica za razvoj stočarstva pri FAO-u i koautorica izvješća. „Dok zemlje s visokim dohotkom još uvijek imaju prilično visoku i stabilnu potrošnju, zemlje s niskim dohotkom i dalje su ograničene pristupačnošću [životinjskih proizvoda].“

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) identificirao je prelazak s prehrane bogate mesom na prehranu bogatu biljkama kao jednu od najučinkovitijih mjera na strani potražnje koje se mogu poduzeti za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Izvješće FAO-a, koje je pregledala mesna i mliječna industrija, kao i vanjski akademici, navodi istraživanja koja pokazuju da bogate nacije „potiču prekomjernu konzumaciju“ životinjskih proizvoda, ali ne preporučuje da se jede manje mesa.

„Ovo izvješće jasno dokumentira problem, ali se zaustavlja daleko od tog zaključka“, rekla je Cleo Verkuijl, viša znanstvenica u Stockholmskom institutu za okoliš, koja nije bila uključena u izvješće.

Prethodna izvješća FAO-a znanstvenici su kritizirali zbog „zbunjujućeg“ izostavljanja smanjenja mesa iz klimatskog plana puta, navodnih „grubih pogrešaka“ koje su umanjivale klimatske koristi smanjenja mesa u izvješću o emisijama stoke i nedostatka angažmana u znanstvenim kritikama koje je jedan istraživač opisao kao „poput udaranja u zid od cigle“.

Najnovije izvješće naručeno je kao sveobuhvatna procjena doprinosa stoke sigurnosti hrane, održivim prehrambenim sustavima, prehrani i zdravoj prehrani. FAO je rekao da će nakon izvješća kasnije ove godine uslijediti još jedno koje će se detaljnije baviti održivošću okoliša.

Verkuijl je rekao: „Temeljni problem je mandat. Izvješće ima za cilj pomoći kreatorima politika da identificiraju ulazne točke gdje intervencije podržavaju pozitivne doprinose hrane životinjskog podrijetla zdravoj prehrani. To je možda pravi okvir za populacije kojima nedostaje hrane, ali je pogrešna pretpostavka za bogate nacije, gdje zdravstveni i okolišni argumenti upućuju na smanjenje.“