BiH isplatila 56 milijuna eura duga slovenskom Viaductu

BiH se tako oslobodila duga koji je na naplatu čekao godinama, a svaki dan kašnjenja u provedbi presude Arbitražnog tribunala iz Washingtona tu je zemlju na ime kamata stajao dodatnih devet tisuća eura.

Nakon što su se vlasti države BiH i Republike Srpske čija je vlada i odgovorna za nastali dug uzajamno optuživale za taj problem i bezuspješno tragale za rješenjem, u srpnju je intervenirao visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuvši odluku kojom su sredstava za isplatu osigurana iz trošarina na gorivo koje su trebale biti prebačene u proračun RS.

Ta se sredstva prikupljaju na državnoj razini i potom raspodjeljuju entitetima, a u ovom slučaju Schmidt je osigurao da dug plati onaj tko ga je i napravio odnosno RS.

Politizacija duga i odbijanje plaćanja

Vlasti u Banjoj Luci uporno su inzistirale da dug najprije plati BiH odnosno solidarno obadva entiteta, a da se naknadno utvrđuje mogućnost njegova izmirenja iz proračuna RS.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić kojega je na tu dužnost postavio aktualni predsjednik RS Milorad Dodik odbio je potpisati nalog za isplatu na temelju Schmidtove odluke pa je to u ponedjeljak učinio njegov zamjenik Muhamed Hasanović.

"Radi se o odluci koju su nadležni mjesecima odbijali izvršiti. Time ponovo dokazujemo da vladavina prava ne smije biti talac politizacije. Odluke arbitražnih sudova se ne komentiraju, one se provode. Bosna i Hercegovina mora poštovati pravomoćne presude, jer u suprotnom slijede sankcije, gubitak kredibiliteta i financijske štete", izjavio je Hasanović.

Uzroci duga i moguće odgovornosti

On je ranije podsjetio kako je cijeli problem nastao zbog neodgovornih odluka vlada RS na čijem su čelu bili Dodik odnosno Željka Cvijanović, kada su raskinuli koncesiju s Viaductom odnosno odbili njegov prijedlog za nagodbu i odštetu koja je trebala iznositi do pet milijuna eura. Kako je taj iznos sada deset puta uvećan, pozvao je pravosudna tijela da ispitaju slučaj i utvrde tko je odgovoran za nastalu štetu.

Dodik i Cvijanović tvrdili su kako su koncesiju raskinuli jer slovenska tvrtka nije bila kvalificirana za gradnju hidroelektrane, a ministar Amidžić je pojašnjavao kako je to vezano za fenomen "arbitražnog turizma" kojim fantomske tvrtke pokušavaju prevarama doći do zarade.

Novi arbitražni postupci na vidiku

BiH ali i obadva njena entiteta suočavaju se s mogućnostima novih arbitražnih postupaka vrijednih više od milijardu eura. Među njima je potraživanje Hrvatske elektroprivrede (HEP) od oko 100 milijuna eura na ime prijeratnih ulaganja u termoelektranu u Gacku kao i potraživanje od 102 milijuna eura zagrebačke tvrtke Kermas Energija zbog raskida koncesije s vladom RS za gradnju vjetroparka Trusina u istočnoj Hercegovini.