Broj obrta u godinu dana porastao za 9,5 posto

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je u studenome ove godine bio 135.251 obrt, što u odnosu na studeni 2024. predstavlja rast od 11.766 odnosno 9,5 posto. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici i radnici) iznosi 239.288, što je rast za 11.746 osoba odnosno 5,2 posto.

Porast broja obrta, kako su naveli iz HOK-a, u posljednjih godinu dana ostvaren je u svim županijama, a najveći u Gradu Zagrebu (2.526 obrta više ili 10,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.466 obrta ili 9,2 posto više).

Najveći porast broja obrta u posljednjih godinu dana zabilježen je u Cehu uslužnog zanatstva, za 8.991 odnosno 13 posto. Slijedi Ceh prijevoza osoba i stvari s 1.098 ili 10,6 posto obrta više, pa Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa, s rastom za 1.040 obrta ili 10,7 posto.

Također, u studenome ove godine Ceh uslužnog zanatstva bilježi najveći udio u ukupnom broju obrta (57,9 posto), a slijede ga Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8 posto) te Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5 posto), naveli su iz HOK-a.

Ističu i kako su sva obrtnička zanimanja deficitarna, a majstori su izuzetno traženi i cijenjeni te dobro plaćeni.

Obrtništvo opterećeno nizom izazova

Obrtništvo je, kazali su u HOK-u, opterećeno nizom izazova, od radne snage koja kronično nedostaje u svim djelatnostima, poreznog opterećenja, nelojalne konkurencije te obrazovnog sustava koji još uvijek nije adekvatan da bi ispratio ono što obrtništvo i gospodarstvo trebaju.

“Nije lako biti obrtnikom – nemamo radno vrijeme, odgovaramo sami svojom imovinom i nemamo pravo na bolovanje odnosno ono nije plaćeno”, istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

No, smatra da Vlada ima sluha za obrtnike.

“Nastavit ćemo tražiti promjene i, nadam se, nastaviti unapređivati uvjete za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika. Posljednjih godina jesmo i ostajemo rastuća snaga hrvatskog gospodarstva i društva“, poručio je Kratohvil.

Vjeruje da će se pozitivni trendovi nastaviti, kao i postojeći izazovi, ali i inzistiranje Komore na njihovom rješavanju.

“Cijeli komorski sustav, od HOK-a preko područnih komora i udruženja, nastavit će biti podrška, pomoć i vjetar u leđa hrvatskom obrtništvu, a time i hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu“, poručio je.

Obrtništvo postaje sve privlačnije mladima

Iz HOK-a su kazali i kako se u javnosti mijenja svijest koliko je obrtništvo potrebno i važno te time postaje sve privlačnije mladim generacijama.

Vezano uz trendove u strukovnom obrazovanju naveli su podatke kako konačni rezultati upisa u programe za obrtnička zanimanja (objedinjeni ljetni i jesenski upisni rok) iznose 8.394 učenika i učenica.

U odnosu na prethodnu školsku godinu to je rast upisa za oko šest posto, što je u skladu s trendovima rasta upisa u strukovne programe za obrtnička zanimanja unatrag nekoliko godina.

Iako se po porastu upisa u modularne programe može zaključiti porast interesa za ovakav način obrazovanja, značajan utjecaj na navedeno, kazali su u HOK-u, imalo je i ukidanje pojedinih programa u koje se od ove školske godine više nije bilo moguće upisati te su učenici bili usmjereni prema nekom od novih programa kao alternativnom odabiru. Također, pojedine strukovne škole u ponudu su uvele programe koje nisu dosad provodile što je također utjecalo na porast upisa.

Na rast upisa, kazali su u Komori, utjecalo je i to što za pojedina obrtnička zanimanja trenutačno ne postoje trogodišnji obrazovni programi (npr. pediker, bravar, fotograf, plinoinstalater, obućar) kao niti njihove adekvatne zamjene čime je upitna usklađenost obrazovne ponude s potrebama tržišta rada.

HOK se, kako je istaknuo Kratohvil, i dalje snažno zalaže za što bržu izradu potrebnih kurikula i za naukovanje isključivo u licenciranim radionicama te pohvaljuje nastavak sufinanciranja naukovanja i stipendija za obrtnička zanimanja.

“Samo majstori mogu stvoriti nove naraštaje kvalitetnih majstora i osigurati budućnost obrtništva“, naglasio je.