Tko će investirati u Virovitičku siranu?

Gradnja Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, kolokvijalno nazvanog Sirana, priveden je kraju 2021. godine, a godinu kasnije dobivene su sve potrebne dozvole za pokretanje proizvodnje.

Iako u vlasništvu županije kojoj nije posao proizvodnja sireva, Sirana je predana na upravljanje Tehnološko-inovacijskom centru pod čijom se ingerencijom nalazi i danas.

Projekt je propao, pa danas umjesto sireva proizvodi korov, kaže SDP-ov Mate Vukušić, no virovitičko-podravski župan Igor Andrović (HDZ) projekt prikazuje u sasvim drugom svjetlu i tvrdi da čeka ozbiljnog investitora.

Andrović za Hinu demantira Vukšićeve riječi prema kojima se radi o propalom projektu. Istovremeno ne krije da je da je bilo određenih problema pri odabiru investitora koji su bacili oko na pogon.

Podsjeća da je priča o Sirani započela prije više od 10 godina i bila je namijenjena za domicilnu proizvodnu organizaciju Mliječni put, kako proizvođači ne bi prodavali mlijeko po niskim cijenama velikim otkupljivačima. Rezultat tog partnerstva trebala je biti proizvodnjom vlastitih proizvoda i poluproizvoda.

Po otvaranju pogona dani su Mliječnom putu na upravljanje, ali tri mjeseca od potpisa ugovora strojevi se nisu pokrenuli što je rezultiralo raskidom ugovora.

Nakon toga raspisan je javni poziv na koji se javio investitor iz Slovenije koji je u Virovitičko-podravskoj županiji osnovao tvrtku. No, ni s njim nije bilo sreće jer se pokazao da mlijeko ne otkupljuje od domaćih proizvođača, nego ga uvozi iz Slovenije. To je rezultiralo još jednim raskidom ugovora.

„Interes za Siranu i danas postoji te imamo nekoliko upita potencijalnih investitora, ali danas smo, poučeni negativnim iskustvima, oprezni pri odabiru partnera“, izjavio je za Hinu župan Andrović.

Dodaje kako je neistina da oko pogona raste korov te da je u stanju u kakvom je bio na dan otvorenja, s jednim zaposlenima koji brine o funkcionalnosti strojeva i objekta.

Ravnateljica Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici koji upravlja Siranom Ivana Nemet, kaže da su unazad tri mjeseca zaposlili dvije osobe. One su u Tehnološkom inovacijskom centru proizvele prve proizvode od mlijeka. Nakon toga uslijedio je razvoj proizvoda kojima se željelo objediniti mliječna proizvodnja s dodacima od meda, voća, povrća, koji se uzgajaju na području Virovitičko-podravske županije. Rezultat su kuhani sirevi obogaćeni od začinskog bilja, preko meda pa sve do citrusa i bučinih sjemenki.

U drugoj fazi dio razvoja proizvoda premješten je u Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, odnosno u Siranu, jer su tu veće mogućnosti proizvodnje različitih sireva.

Sirana, objašnjava Nemet, omogućava primjerenije uvjete za razvoj veće količine i različitih vrsta proizvoda istovremeno. Sirovina je isključivo je s područja Virovitičko-podravske županije, odnosno dolazi iz obiteljskih gospodarstva. Provode se i fizikalno-kemijske analize ulazne sirovine i dobivenih proizvoda na laboratorijskoj opremi, kako u Tehnološko inovacijskom centru, tako i u Sirani.

Objašnjava da je kapacitet sirane ogroman, a da se trenutno koristi njen manji dio koji je fokusiran isključivo na istraživačke procese koji su, ako se želi doći do vrhunskog i jedinstvenog proizvoda, dugotrajni.

„Bilo bi neprofesionalno kazati da je u Sirani pokrenuta proizvodnja, pokrenut je istraživački razvoj koji zahtjeva stručno znanje, iskustvo i vrijeme“, kaže Nemet.

Govoreći o pokretanju proizvodnje, Nemet kaže da za tu namjenu postoji javni natječaj kojim se traži investitor koji će pogone koristiti u komercijalne svrhe. Hoće li on koristiti iskustva i znanja Tehnološko inovacijskog centra ostaje na njemu, ali inovacijski centar je uvijek spreman biti potpora takvoj djelatnosti. Dodaje kako je kapacitet pogona do 10.000 litara mlijeka što govori u prilog velike proizvodnje.

Na upit, koja je svrha razvijanja novih proizvoda ako ga budući investitor u Siranu nije obavezan implementirati, Nemet kaže da je krajnja svrha pokazati proizvođačima mlijeka da mogu proizvesti finalan proizvod i na njemu graditi profitabilno poslovanje.

Većina proizvođača danas ima dogovoren otkup mlijeka, ali još uvijek svojim viškom može proizvesti sir ili neki drugi mliječni proizvod. U konačnici, namjera je da se u budućnosti proizvođači mlijeka sve više okrenu proizvodnji jedinstvenih i tržištu interesantnih proizvoda. Taj proces, kaže, ne može se odviti preko noći, nego zahtjeva višegodišnji trud.

„Mi smo tu da ponudimo recepture, analize i sve što je našim proizvođačima potrebno kako bi bili prepoznatljivi na tržištu“, kaže Nemet.