Američki predsjednik je naložio dostavu niza izvješća o nepoštenoj trgovinskoj praksi drugih zemalja, manipulaciji valutama, diskriminirajućim stranim porezima i praksama prijenosa tehnologije uz potrebne mjere za smanjenje deficita. Trump bi carinama ‘financirao’ smanjenje poreza, a koristio bi ih i u svrhu političke trgovine u ostalim važnim pitanjima za SAD.
Na temelju analiza u travnju, Trumpova administracija će imati širok raspon opcija za ciljanje pojedinih zemalja, industrija ili cijelih skupina zemalja. Novi ministar financija Bessent sklon je općoj tarifi koja počinje s 2,5 posto i povećava se za 2,5 postotnih bodova mjesečno dok se ne postigne maksimalna stopa od primjerice 20 posto. Opća carina ove vrste ograničila bi praksu njenog izbjegavanja – poput preusmjeravanja kineskog izvoza u SAD preko Vijetnama – te bi također uzela u obzir motiv prihoda koji Trump opetovano navodi. Trump smatra kako je 2,5 posto prenisko i najavljuje carine na odabrane proizvode poput lijekova, čipova, metalnih proizvoda, kao i na bakar i aluminij proizveden u inozemstvu. Kongresmeni su već uz potporu demokrata predložili carinu od 100 posto na uvoz kineske robe klasificirane kao strateške te minimalnu carinu od 35 posto na preostali uvoz.
Nema konkretnih informacija o carinama protiv Europske unije, iako je Trump više puta ciljao na Njemačku, naročito na auto industriju. Sama Europska unija također teži protekcionizmu umjesto da pragmatično razgovara s Trumpom. Unatoč optužbama za vraćanje trgovinske politike u 19. stoljeće, u fokusu je rast moderne industrije kao zamašnjaka američke ekonomije. Pored toga što se proizvodni sektor smatra pokretačem inovacija cijele ekonomije, jačaju i strateški razlozi za renesansu industrije. U pozadini sukoba s Kinom i Rusijom, robusna industrijska baza ima i odvraćajući učinak s obzirom na to da se brzo može konvertirati u vojnu proizvodnju, što nije lako ako se proizvodna baza osipa. Osim toga, investicijska neizvjesnost izvan SAD-a izazvana nepredvidivim carinskim politikama vjerojatno je namjerna kako bi se strane tvrtke potaknule na otvaranje pogona u SAD-u.
S obzirom na to da su SAD glavni trgovinski partner EU (oko 20 posto ukupnog izvoza, ili 2 postotna boda više nego 2019. godine) te da se s dolaskom Trumpa povećava diferencijal realnog ekonomskog rasta u korist SAD-a, ključno je sjesti za pregovarački stol i razgovarati o konkretnim prijedlozima kako bi se izbjeglo drastično dizanje carina. Pri tome su automobilska industrija i farmaceutika najizloženiji sektori negativnom utjecaju carina.
Kratkoročno, EU može značajnije povećati uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a, nadomještajući ruski LNG. Također može smanjiti različite carine, naročito one od 10 posto na uvoz osobnih automobila iz SAD-a, dok SAD naplaćuju carinu od svega 2,5 posto na takva vozila. Povećanje izdvajanja za obranu moglo bi dodatno zadovoljiti Trumpove zahtjeve i potaknuti trgovinsku razmjenu. Hrvatski robni izvoz u SAD trenutačno iznosi oko jedan posto BDP-a, s dominacijom visokotehnološkog izvoza, uključujući farmaceutiku, kemikalije, elektroniku i IT usluge, koje bilježe visoke stope rasta.
Udio izvoza u realnom BDP-u gotovo se udvostručio nakon globalne financijske krize, dostižući 29,3 posto u 2022. godini, a izvoz usluga kroz turizam skočio je na gotovo 30 posto realnog BDP-a. Ekonomsko posrtanje EU u slučaju dugotrajnih američkih carina moglo bi negativno utjecati na hrvatski BDP. Ako bi američke carine snažnije pogodile europski output, prognoze rasta hrvatskog robnog izvoza u 2025. i 2026. mogle bi se pokazati preoptimističnima.
Hrvatska kratkoročno može smanjiti efektivne stope poreza na dohodak te doprinose za zdravstvo, ograničiti rast minimalne plaće na razinu EU prosjeka, ukinuti parafiskalne namete i smanjiti razliku u cijenama električne energije za poduzeća i građane. Također, hitno treba odblokirati 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljive izvore energije, što je ključno za modernu industrijsku proizvodnju. Prilagodba zakona o poticanju ulaganja prema najboljim praksama u regiji može dodatno osnažiti konkurentnost i otpornost hrvatske ekonomije na globalne trgovinske poremećaje, zaključuju iz HUP-a.
