Balković: Daljnji rast mase plaća prijeti likvidnosti industrije

Minimalna plaća u Hrvatskoj je rasla u zadnjih pet godina 92 posto. To je ogroman rast, drugi u Europi. 

Trenutačno je profitabilnost preživljavajuće industrije toliko niska, da bi s daljnjim povećanjem mase plaća, došlo do problema likvidnosti i poslovanja, kazao je predsjednik HUP-a Mislav Balković gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Ističe Balković rast produktivnosti, ali i raskorak u kojem smo se našli. Naime, plaće nisu pratile rast produktivnosti.

- Hrvatska je imala rast produktivnosti, imala je apsolutno i veliki gospodarski rast, među najvećim u Europi. To je odličan rezultat, zato što to znači da društvo ide naprijed. Međutim, rast plaća nije pratio rast produktivnosti. Rast plaća je rastao, ali su nam troškovi rada rasli značajno brže, naveo je,

-  Sad smo se našli u raskoraku, rasta produktivnosti kojeg imamo, ali je bitno sporiji od cjelovitog rasta plaća, odnosno rasta ukupnih primanja koja su bila 72 posto u pet godina. Kad se makne inflacija, to je 42 posto. Naprosto, naša produktivnost zbog manjka investicija i prostora za investiranje nije bila dobra, pojašnjava.

Prema Vladi upućen je prijedlog odgode rasta minimalne plaće, na godinu dana.

- Apelirali smo na Vladi da razmotri odgodu daljnjeg povećanja minimalne plaće za jednu godinu, kako bismo imali prostora za investicije, jer su se investicije u privatnom sektoru u prošloj godini gotovo zaustavile, kazao je.

Balković apostrofira odgovornost poslodavaca za inflaciju, jer se povećanjem plaća povećala i potražnja.

- Inflacija je posljedica velikog rasta i to rasta gospodarstva. Time su se povećavale i plaće. Poslodavci apsolutno jesu odgovorni za inflaciju, najviše u tome što su povećavali plaće, i oni u javnom i oni u privatnom sektoru. Time bi se  povećala i potražnja. Povećanjem potražnje naprosto djeluju tržišni zakoni koji su poznati da se događa povećanje cijena, ustvrdio je.

Hrvatska ima najnižu stopu nezaposlenosti - oko 4 posto

 Prema riječima Balkovića, ovakav tempo rasta minimalne plaće značio bi i moguća otpuštanja.

-  Hrvatska ima najnižu stopu nezaposlenosti, oko 4 posto i s time smo zaista došli u jednu poziciju koju mnoge europske zemlje žele postići. Ono što se dogodilo u prerađivačkoj industriji je gubitak 4 tisuće radnih mjesta samo u prošloj godini. Ono što su nam rekli poslodavci i članovi je da u tom dijelu industrije, njih oko 80 posto, ako bi se nastavio ovako brzi rast, da će biti ili u poziciji da krenu otpuštati ili da prekidaju investicije, što znači u nekom malo dužem periodu opet gubitak radnih mjesta, upozorava. 

Predlažu, iz HUP-a da se u povećanje minimalne plaće ide kroz indeksaciju. Rast plaća bio bi determiniran stopom inflacije i rastom produktivnosti.

-  Ako je inflacija bila 4 posto, a rast produktivnosti minus 1 posto, kao što će biti u ovoj godini, onda bi prostora bilo 3 posto. Tako bi za investicije i za razvoj gospodarstva poslodavci zapravo mogli planirati što će se događati u idućem razvoju, zaključio je Balković.