Hrana je najveći razlog rasta inflacije, ali i najveći rizik

Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini ubrzao je s 3,7% na 4,1%. Najveća je to stopa rasta od ožujka prošle godine.

Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio preliminarnu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za srpanj. Suprotno očekivanjima, jačanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i treći mjesec zaredom. Naime, uz mjesečni rast od 0,4%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,1%, što je najviša stopa od ožujka prošle godine. U prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,6% u odnosu na isto razdoblje lani.

Ubrzanje na krilima tekućih kretanja u agregatu Hrana, piće i duhan

Razloge ponovnog jačanja inflatornih pritisaka treba potražiti u agregatu Hrana, piće i duhan, budući da su u navedenoj kategoriji, prema indeksu potrošačkih cijena, cijene porasle razmjerno visokih 1,6% mjesečno. Najsnažniji je to mjesečni porast od kolovoza 2022. Smatramo da je jačanje tekućih pritisaka u ovoj komponenti jednim dijelom rezultat dizanja trošarina na duhanske proizvode, ali i općenito snažne potražnje (i domaće i inozemne). Više informacija bit će dostupno 14. kolovoza kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene hrane bile su više za 6,6%, najviše od studenog 2023.

Nešto snažniji tekući rast od dugoročnog prosjeka ostvaren je i u cijenama usluga (1,1% mjesečno), međutim, zbog već visoke baze godišnja promjena spustila se s 6,7% u lipnju na 5,7% u srpnju, pa je ova komponenta ustvari spriječila intenzivniji porast ukupne inflacije.

Bazni učinak djelovao je povoljno i na komponentu Energija, gdje je godišnji rast usporio s 2,8% na 2,3% unatoč mjesečnom porastu od 1,3%.

U suprotnom smjeru djelovao je skroman rast u Neprehrambenim industrijskim dobrima bez energije koji je ubrzao s -0,4% na 0,4% godišnje, pa je doprinos ovog agregata ukupnom godišnjem porastu iznosio 0,2 postotna boda. U odnosu na lipanj, cijene u ovoj kategoriji bile su niže za 2,4%.

Ubrzanje inflacije u 2025.

Najveći doprinos općoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koje u srpnju čine gotovo 90% ukupnog porasta. Upravo tekuća kretanja u ovim agregatima inflacije posljednjih se mjeseci kreću iznad uobičajenog, dugoročnog obrasca kretanja, što je i glavni razlog zašto prognoziramo nešto višu stopu inflacije nego prošle godine (3,3% u odnosu na 3,0% u 2024.).

Ipak, u drugom dijelu godine očekujemo blago usporavanje inflacije, prvenstveno zbog učinaka baznog razdoblja, što bi uz očekivano blago usporavanje domaće potražnje i već izraženu konvergenciju cijena europskom prosjeku u prethodnom razdoblju moglo donekle obuzdavati cjenovne pritiske. S druge strane, svojevrsni rizik za naša očekivanja predstavlja razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine te postojana potražnja za kreditima koja bi se barem donekle mogla ograničiti makroprudencijalnim mjerama središnje banke koje su u primjeni od 1. srpnja.

Uz navedeno, rizik (iako ne tako visoki) predstavljaju i administrativne odluke poput limitiranja cijena određenih proizvoda. Rizici za inflaciju, osobito onu troškovnu, i dalje predstavlja mogućnost da vremenske (ne)prilike utječu na cijene prehrambenih sirovina kao i geopolitičke napetosti te njihov utjecaj na cijene sirove nafte odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.

Inflacija u europodručju na 2%

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) također je ubrzala, s 4,4% na 4,5%, što je 2,5 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju. Podsjetimo, postojano viša inflacija mjerena harmoniziranim indeksom u odnosu na nacionalni pokazatelj (IPC) odražava razlike u strukturi košarice dobara i usluga. Primjerice, udio usluga, osobito ugostiteljskih i usluga smještaja, znatno je viši u HIPC-u u odnosu na IPC, budući da uključuje i potrošnju stranih gostiju. S druge strane, udio hrane i energije nešto je niži.