Industrija u 2025. porasla nakon dvije godine pada

Nakon dvije godine realnog pada, 2025. je donijela pozitivnu promjenu obujma industrijske proizvodnje. Očekujemo da će podaci DZS-a potvrditi njezin pozitivan doprinos i bruto dodanoj vrijednosti. Promatrano prema glavnoj industrijskoj grupaciji, najsnažniji godišnji rast proizvodnje ostvaren je u Kapitalnim proizvodima.

Obujam industrijske proizvodnje porastao je za 1,2% u prosincu na mjesečnoj razini (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), a u odnosu na isto razdoblje 2024. godišnja stopa rasta iznosila 4,5% (kalendarski prilagođeni indeksi).

S podacima za prosinac zaokružena je statistika za posljednje tromjesečje i za cijelu godinu.

U razdoblju listopad-prosinac 2025. u odnosu na tromjesečje ranije, industrijska proizvodnja porasla je za 3,3%, snažno ubrzavši na tromjesečnoj razini. U odnosu na isto tromjesečje prošle godine, rast je iznosio visokih 6,2% (snažno ubrzanje u odnosu na 0,5% u trećem tromjesečju).

Promatrano prema NKD-u, za takav razvoj dobrim je dijelom zaslužna Prerađivačka industrija koja čini oko 80 posto ukupne proizvodnje. Iako je rast unutar te industrije još uvijek mješovit, ona je ukupno gledajući u odnosu na tromjesečje ranije porasla za 2,1%, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 7,4%. Stoga očekujemo nastavak pozitivnog doprinosa prerađivačke industrije bruto dodanoj vrijednosti, četvrto tromjesečje zaredom.

Prema glavnoj industrijskoj grupaciji, rast na godišnjoj razini su u posljednjem tromjesečju predvodili Kapitalni proizvodi, a slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Intermedijarna dobra.

U 2025. rast industrijske proizvodnje 3,8% na godišnjoj razini

Industrijska proizvodnja se nakon dvije godine pada vratila u pozitivno područje, a u odnosu na 2024. porasla je za solidnih 3,8%. Prema glavnoj industrijskoj grupaciji, rast na godišnjoj razini kroz cijelu godinu bilježe Kapitalni proizvodi koji su u 2025. porasli za dvoznamenkastih 10,9% u odnosu na godinu prije. Skromniji, ali solidan prosječan rast od 4,3% ostvaren je u Intermedijarnim proizvodima. Slijedi Energija s 3,5%, kategorija gdje su kretanja kroz cijelu godinu bila izrazito volatilna, što djelomično pripisujemo modernizaciji riječke rafinerije. Naposljetku, pozitivnu promjenu zabilježili su i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (1,5%). S druge strane, Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su pad od 7,0%.

Ovakvi trendovi u kategoriji proizvoda za široku potrošnju mogu upućivati na sljedeće: relativno skroman rast netrajnih dobara može zrcaliti još uvijek prigušenu potražnju iz inozemnih tržišta, dok pad trajnih dobara (treću godinu zaredom!) u takvom okruženju potencijalno otkriva strukturne slabosti domaćeg gospodarstva (visoko oslanjanje na resursno i radno intenzivne proizvode te proizvode niže tehnološke vrijednosti uz općenito nisku produktivnost i konkurentnost). Ipak, pozitivni primjer ostaje proizvodnja Kapitalnih proizvoda.

Rast će ove godine biti skromniji

Promatrano prema NKD-u, smatramo da je taj rast ponajviše povezan s Proizvodnjom električne opreme (+21,5%, povezano vjerojatno s pojačanom aktivnošću hrvatskih kompanija u procesu energetske tranzicije) i Proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava (+92,8%, u ovaj odjeljak spadaju, primjerice, proizvodnja tramvaja i brodova). Uz potporu od strane Proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+49,5%, rast vežemo i uz zahuktavanje riječke rafinerije) te pojedinih kategorija intermedijarnih proizvoda, Prerađivačka industrija zabilježila je solidan prosječan rast od 5,2% na razini godine.

Smatramo da će industrija i ove godine zabilježiti rast premda nešto skromniji nego prošle godine. Proizvodnja bi trebala biti djelomično potpomognuta i postepenim jačanjem aktivnosti na vanjskim tržištima, prvenstveno kroz jačanje potrošnje na infrastrukturu i obranu u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj. Ipak, s obzirom na još uvijek mnogo nepoznanica oko stvarne implementacije najavljenih fiskalnih inicijativa, teško je ocijeniti konkretniji utjecaj tih mjera od kojih bi, ovisno o alokaciji sredstava, mogla imati koristi i domaća industrija.