Industrijska proizvodnja napokon raste, ali upitno je koliko je to održivo |
| Objavljeno: 31.05.2025 / 09:21 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Uz solidan rast na mjesečnoj razini, obujam industrijske proizvodnje zadržao je u travnju godišnju stopu rasta u pozitivnom području peti uzastopni mjesec. |
|
Nakon solidnog rezultata u razdoblju siječanj-ožujak, s godišnjim rastom fizičkog obujma od 6,5%, industrija je snažno zakoračila i u drugo tromjesečje. Obujam industrijske proizvodnje porastao je u travnju na godišnjoj razini peti mjesec zaredom. Uz rast za 2,5% na mjesečnoj razini (sezonski i kalendarski prilagođeno), godišnja pozitivna promjena iznosila je 6,5% (kalendarski prilagođeno), najviše od početka godine. Na godišnjoj razini, promatrano prema kategorijama glavne industrijske grupacije (GiG), pad je zabilježen jedino u Trajnim proizvodima za široku potrošnju, i to za 11% godišnje. Intermedijarni proizvodi bilježe rast za 4,2%, Kapitalni proizvodi za 3,0%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju 4,1%. Slično kao i prethodnih mjeseci, snažan godišnji rast bilježi Energija (+26%), a prema NKD-u, unutar Prerađivačke industrije, Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (pozitivna godišnja stopa promjene od 587%). Promatrajući tekuća kretanja, prema GiG-u primjetno je da proizvodnja u Energiji od početka godine bilježi blagi mjesečni pad, dok je u travnju zadržala stabilnost. Dvoznamenkaste pozitivne godišnje promjene pod utjecajem su učinka baznog razdoblja. Prema NKD-u, u promatranom razdoblju smanjenje u odnosu na travanj 2024. bilježi Rudarstvo i vađenje, i to za 3,3%. Prosječan godišnji rast od 9,5% ostvaren je u Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a slijedi Prerađivačka industrija sa 7,3%. Podaci unutar prerađivačke industrije su mješoviti odnosno od 24 odjeljaka njih 11 bilježi pad, predvođen Proizvodnjom odjeće (-21,7%). S druge strane, osim snažnog rasta u Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, solidnim pozitivnim stopama rasta izdvajaju se i, primjerice, Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (63,8%), Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (51,3%) i Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (22,5%). U prva četiri mjeseca, ukupna industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za 5,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nakon dvije godine pada, industrijska proizvodnja tijekom 2025. bilježi solidne stope rasta na godišnjoj razini. Navedeno je vjerojatno kombinacija više čimbenika, poput mogućeg kratkoročnog učinka proizvodnje u Energiji koja se odražava na godišnje promjene, isporuka pojedinih narudžbi i, kao što je primjetno i na razini europodručja, pojačana proizvodnja/izvoz uslijed pripreme poduzeća za novu trgovinsku politiku američke administracije. Navedeno se već vjerojatno odrazilo i na brojke o BDP-u, gdje izvoz roba bilježi dvoznamenkast godišnji rast, dok je sa strane ponude i prerađivačka industrija doprinijela rastu bruto dodane vrijednosti. Nešto povoljnija poslovna aktivnost u europskoj prerađivačkoj industriji pokazivala se i u anketnim pokazateljima (PMI, ESI). Općenito, na razini godine, očekivanja o prigušenom gospodarskom rastu kod najvažnijih trgovinskih partnera, zbog neizvjesnosti i mogućih implikacija koje nose promjene u trgovinskoj politici sugeriraju da bi značajniji pozitivan doprinos inozemne potražnje gospodarstvu odnosno industriji mogao ponovno izostati. Naime, imajući na umu da je izravna trgovina Hrvatske sa SAD-om relativno neznatna, glavni rizici u tom pogledu dolaze od mogućih neizravnih učinaka ključnih trgovinskih partnera poput Njemačke i Italije. Ipak, zbog nepredvidivosti američke politike, prognoze treba uzeti s dozom opreza. Uz to, vrijedi istaknuti da su projekcije gospodarskog rasta na razini europodručja iako skromne, povoljnije nego u prošle dvije godine. Premda vjerojatno intenzivnije od sljedeće godine, najavljena fiskalna ekspanzija u najvećem europskom gospodarstvu također će djelovati u pozitivnom smjeru. |
|
|
| Tagovi: #industrijska proizvodnja, #industrija, #prerađivačka industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Studentska lista objavila ekonomski program |
| BEOGRAD - Studentska lista je izjavila da ekonomska politika mora poticati domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mjesta, a ne nagrađivati privilegirane i politički povezane. Objavila je program "Gospodarstvo i financije" u kojem su istaknuli ključne mjere ekonomske politike. |
| Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza |
| BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti. |
| Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova |
| ZAGREB - Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37.3 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 41.5 milijarde eura, priopćio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na sjednici Vlade. |
| HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu |
| ZAGREB - Hrvatska narodna banka u najnovijem je svom biltenu objavila brzu procjenu rasta BDP-a u trećem kvartalu, što je prva službena procjena BDP-a za ovaj kvartal, i prema njima BDP će u trećem kvartalu porasti čak 1,2 posto kvartalno, što njihovu procjenu rasta za cijelu godinu diže prema 3 posto. |
| Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije |
| PEKING - Kineski trgovinski suficit porastao je na preko 1 bilijun dolara u prvih 10 mjeseci, jer je globalna utrka za izgradnju infrastrukture umjetne inteligencije potaknula prodaju visokotehnoloških proizvoda i pomogla ublažiti slabu domaću potražnju, dinamiku koja će vjerojatno zaoštriti napetosti s glavnim trgovinskim partnerima. |