Na temelju 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio preliminarnu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za studeni. U skladu s očekivanjima, u studenom je dinamika godišnjeg rasta ubrzala. Naime, uz mjesečni rast od 0,6%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 3,8%. U prvih jedanaest mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje lani.
Cijene hrane usporavaju
Uz stagnaciju u odnosu na listopad te uslijed povoljnog učinka baznog razdoblja, inflacija u agregatu Hrana, alkoholna pića i duhan usporila je s 4,4% na 4,1%. Doprinos ukupnom porastu smanjio se u studenom za 0,3 postotna boda. S druge strane, uz nešto snažniju tekuću inflaciju od dugoročnog obrasca kretanja, ubrzanje godišnje inflacije u Energiji (s 4,0% na 5,3%, +3,6% na mjesečnoj razini) rezultat je to nešto viših cijena energije za kućanstva i rasta cijena goriva početkom ovog mjeseca. Snažniji rast u ovom agregatu obuzdan je povoljnim učinkom baznog razdoblja s obzirom na to da je prošle godine u isto vrijeme zabilježen rast cijena energije za kućanstva. Cijene u Neprehrambenim industrijskim proizvodima bez energije bile su niže na 0,1% godišnje te više za 0,1% u odnosu na listopad. S druge strane, inflacija usluga nastavlja prkositi te je na godišnjoj razini ubrzala za 0,2 postotna boda na 6,6%, poglavito zbog utjecaja baznog razdoblja. Najveći doprinos ukupnom porastu došao je upravo od ovog agregata, s 1,61 postotnih bodova u studenom, a slijedi ga hrana s 1,6 postotna boda.
Prema našim očekivanjima, prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao bi iznositi 3,7%. U godini pred nama dokidanje energetskih mjera planirano za travanj neće dopuštati ubrzano smirivanje inflacije uz pretpostavku relativne stabilnosti cijena u ostalim agregatima. Kod potonjeg vrijedi spomenuti da očekujemo nastavak gospodarskog rasta blago iznad potencijalnog na krilima (nešto skromnije) domaće potražnje (proinflacijski rast) i mlakog oporavka neto inozemne potražnje. Stoga ne možemo isključiti da bi prosječan rast potrošačkih cijena u idućoj godini mogao iznositi oko 3 posto.
Inflacija u europodručju i dalje oko ciljane razine
Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzala je s 4,0% na 4,3%, što je za 2,1 postotna boda više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju. Godišnji rast potrošačkih cijena u europodručju blago je ubrzao na s 2,1% u listopadu na 2,2% u studenom. U skladu je to i s retorikom Europske središnje banke koja je na posljednjem zasjedanju stopu na novčani depozit ostavila na 2,00%. Dok je u europodručju ciklus spuštanja kamatnih stopa (najvjerojatnije) završio uslijed željenog kretanja cijena, u Hrvatskoj inflacija trenutno ostaje iznad ciljanih razina, a time i aktualna tema u narednom jednogodišnjem razdoblju.
Promatrano prema državama članicama europodručja, višu stopu u studenom bilježi jednino Estonija (4,7%). Najnižu godišnju stopu opće inflacije u studenom bilježi Cipar (0,2%), Francuska (0,8%) i Italija (1,1%).
