U odnosu na siječanj 2024. javni dug veći je za 2,3 mlrd. eura ili 5,0%. Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 48,4 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju siječnja na domaće sektore odnosilo se 70% duga konsolidirane opće države, a 30% na inozemstvo. Ovdje je zanimljivo primijetiti da su u strukturi javnog duga na kraju 2024. mali ulagači (hrvatski državljani) sudjelovali s 8,7% (4,3 mlrd. eura od čega se 2,8 mlrd. odnosilo na trezorske zapise Ministarstva financija). Njihov udio se krajem ožujka ove godine spustio na 7,4%.
Podsjetimo, uz javni dug ispod 60% BDP-a i manjak u proračunu opće države ispod 3% Hrvatska je zaključila godinu u okviru kriterija iz Maastrichta, ali i potvrdila status države s razmjerno niskom razinom duga i deficita.
Smanjenje javnog duga bi se trebalo nastaviti i narednih godina, ali usporenijom dinamikom odražavajući normalizaciju rasta nominalnog BDP-a, uravnoteženu poziciju primarnog proračuna, ali i očekivanja o većim izdacima za plaće, mirovine i obranu.
Prema godišnjem planu izdavanja obveznica Ministarstva financija, do kraja godine još nas očekuje jedno izdanje na domaćem tržištu kapitala koje bi trebalo biti realizirano u trećem tromjesečju. Vladina pozicija kad je u pitanju zatvaranje dospjelih obveza ostaje relativno povoljna budući da su depoziti opće države na računu središnje banke prema posljednjim podacima za ožujak na razini od 4,2% procijenjenog BDP-a za 2025. (3,7 mlrd. eura).
