Prognoze HUP-a za iduću godinu: Rast BDP-a od 2,6 posto, inflacija na otprilike 3,4 posto

“Prognozu rasta za 2026. godinu zadržavamo na 2,5 posto, no prevladavaju rizici: slabiji priljev sredstava iz EU fondova, usporavanje rasta plaća, hladniji sentiment u eurozoni i manje fiskalnog impulsa. Iako su investicije podržane rastom investicijskih kredita i niskim realnim kamatama, privatne investicije koče visoki trošak rada i energije, regulatorna nekonkurentnost i opća neizvjesnost.

Hrvatska mora ojačati instrumente poticanja ulaganja, uključujući delimitiranje iznosa potpora ili uvođenje novih instrumentata po uzoru na one koje već imamo u turizmu kao i uvođenje proporcionalnih olakšica za R&D i reinvestiranu dobit”, navode u svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomski horizonti, objavljenoj u petak.

Ističu i da je bruto profitabilnost domaćih tvrtki i dalje 25 posto niža od CEE prosjeka, a čak 55 posto niža od prosjeka EU, dok udio mase plaća snažno raste. To, navode, smanjuje prostor za investicije i održivi rast plaća. Potreban je, kako dodaju, nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja, smanjivanje troškova energije za gospodarstvo te jače ciljane reforme tržišta rada, obrazovanja i javnog sektora.

Kako su objavili, inflacija se postupno stabilizira oko četiri posto, a u 2026. očekuju njezino spuštanje na oko 3,4 posto, ponajprije zahvaljujući slabijem rastu cijena roba, dok cijene usluga ostaju povišene zbog snažnog rasta plaća, pritisaka iz turizma i strukturnih čimbenika. Istodobno, rizik spirale rasta plaća i cijena ostaje naglašen jer rast primanja i dalje znatno nadmašuje rast produktivnosti, upozoravaju.

Fiskalna slika se pogoršala, ustvrdili su u HUP-u. Konstatiraju da je Hrvatska izbjegla probijanje praga deficita od 3 posto BDP-a, no ukazuju da je lokalna država, umjesto planiranog suficita, završila u deficitu od 333 milijuna eura, a konsolidirana država snažno povećala masu plaća (za 46 posto u dvije godine). Podbačaj prihoda od PDV-a i rast trajnih rashoda pozicioniraju Hrvatsku na rub Procedure prekomjernog deficita u 2026. Unatoč tomu, javni dug je niži od 60 posto BDP-a, ali očekivano usporavanje nominalnog rasta zbog niže inflacije povećava važnost discipline na stavkama rashoda, navode.

“U javnim financijama i dalje prepoznajemo povećane rizike jer se Hrvatska nalazi na granici fiskalnih pravila EU s deficitom od 3 posto BDP-a, uz snažan rast trajnih rashoda, posebno mase plaća u javnom sektoru te podbačaj prihoda od PDV-a. To zahtijeva dodatnu disciplinu i jačanje fiskalne otpornosti kako bi se izbjegla Procedura prekomjernog deficita”, napominju iz HUP-a.

Rast prihoda lokalne države omogućuje smanjenje poreznog klina, osobito na srednje i visoke plaće, uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma, smatraju u HUP-u. Hrvatska može smanjiti porezni klin za 10 postotnih bodova, uz povećanje praga više porezne stope, ograničenje zdravstvenih doprinosa i jačanje poticaja za mlade, procjenjuju.

Dodaju i da zbog nepovoljnog utjecaja globalnih trgovinskih politika, hlađenja eurozone, carina i usporavanja inozemne potražnje, Hrvatska mora ciljano jačati investicijsku atraktivnost u djelatnostima visoke dodane vrijednosti, posebno kroz regulatorne reforme i konkurentnije uvjete ulaganja.

“HUP izrazito važnim smatra i jačanje aktivnih politika tržišta rada, s posebnim naglaskom na aktivaciju mladih, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, kao i kontinuirane reforme obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada. Jednako tako, nužne su reforme pravosuđa, državne administracije i državnih poduzeća radi smanjenja regulatornih prepreka i povećanja učinkovitosti”, zaključuju u najnovijim Makreokonomskim horizontima.