Prošle godine gotovo 36.000 manje dozvola za strane radnike

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 2025. su izdane 170.723 dozvole, 17 posto manje u odnosu na 2024. godinu, kada smo imali 206.529 stranih radnika.

Najveći broj stranih radnika bio je prijavljen na području Policijske uprave zagrebačke. Tamo je evidentirano 43.113 stranih radnika, što čini četvrtinu svih zaposlenih stranaca u Hrvatskoj. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 17.448 stranih radnika, potom Primorsko-goranska s 15.421 i Istarska županija s 24.456 zaposlenih stranaca.

Trajni poslovi

Značajan broj stranih radnika bilježe i Dubrovačko-neretvanska županija s 12.553 te Zadarska županija s 11.394 zaposlena stranca, gdje se velik dio zapošljavanja odnosi na sezonske poslove. Naime, u Zadarskoj je županiji izdano 4.747 dozvola za novo zapošljavanje, 3.497 za produljenje te čak 3.150 za sezonsko zapošljavanje, što znači da je gotovo 30 posto stranih radnika vezano uz sezonski rad.

Za razliku od Zadra, u Istri i na Kvarneru ti su postoci nešto drukčiji. U Istarskoj županiji, koja ima dvostruko više stranih radnika od Zadarske, od njih ukupno 24.456 samo 17 posto su sezonci. Preostalih 12.839 izdanih dozvola odnosi se na nova zapošljavanja, a 7.427 na produljenja. Primorsko-goranska županija, pak, imala je lani 15.421 stranog radnika, od čega 6.996 novih (45 posto), 5.298 koji su produljili dozvole (35 posto) te 3.127 sezonaca (20 posto). Sisačko-moslavačka županija zabilježila je najveći pad broja stranih radnika u 2025. godini - manje ih je za 40 posto nego 2024.

Kada se podvuče crta, u Hrvatskoj je 2025. godine od 170.723 prijavljena strana radnika, njih 47 posto imalo nova zapošljavanja, 41 posto produljenje ugovora, a 12 posto sezonski posao. Godinu prije bilo je značajno više novih zapošljavanja, 64 posto, dok se o produljenju dozvole radilo u samo 28 posto slučajeva, a sezonci su činili osam posto stranih radnika. Najveći postotak sezonskih zapošljavanja stranih radnika u 2025. godini bilježi Šibensko-kninska županija s 29,74 posto (1.812 od 6.093 dozvola), slijedi Ličko-senjska s 29,17 posto (1.130 od 3.874). Zadarska županija na trećem je mjestu s 27,65 posto (3.150 od 11.394 dozvola), dok je Splitsko-dalmatinska imala 22,28 posto sezonaca (3.887 od 17.448).

S druge strane, najveći postotak produljenja dozvola za strane radnike u 2025. godini ima Varaždinska županija sa 68,07 posto (4.199 od 6.169), neposredno iza nje Koprivničko-križevačka s 58,58 posto (1.369 od 2.337). Međimurska županija bilježi 56,76 posto produljenja (2.140 od 3.770), Vukovarsko-srijemska 55,58 posto (1.295 od 2.330), a Zagrebačka 53,21 posto (22.939 od 43.113).

Prednjači turizam

Najviše stranih radnika u Hrvatskoj tijekom 2025. bilo je zaposleno u ugostiteljstvu i turizmu - ukupno 52.858 osoba. Nešto ih je manje bilo u graditeljstvu, gdje je radilo 52.776 stranih državljana. Na trećem mjestu nalazi se industrija s 24.479 radnika, dok su promet i veze zapošljavali 13.039 stranaca. U trgovini je pak bila zaposlena 8.601 osoba. Ukupno, ovih pet djelatnosti zapošljavalo je 98.895 stranih radnika, što čini gotovo dvije trećine svih stranaca koji su prošle godine radili u Hrvatskoj.

Najviše dozvola izdano je radnicima iz Bosne i Hercegovine, kojih je bilo 32.225 - gotovo petina ukupnog broja stranih radnika. Drugo najzastupljenije državljanstvo bili su Nepalci s 31.708 radnika, dok se Srbijanci nalaze na trećem mjestu s 24.278 zaposlenih. U top pet su još i Filipinci (17.629) te Indijci (15.400), što pokazuje rastući udio radnika iz azijskih zemalja.

Zakon o strancima iz veljače 2025. donio je ograničenje broja stranih radnika u odnosu na domaće - dozvoljeno je do 12 stranaca na jednog domaćeg u deficitarnim sektorima poput turizma i građevine, odnosno do 6:1 u ostalim djelatnostima. Poslodavci moraju dokazati i financijsku stabilnost, odnosno fizičke osobe moraju imati minimalni promet od 15 tisuća eura u šest mjeseci, a pravne osobe 10 tisuća eura mjesečno u istom razdoblju, a uz to moraju imati minimalno jednog domaćeg radnika zaposlenog na neodređeno.