Rast plaća nastavlja se, najveći pritisak je na privatnom sektoru |
| Objavljeno: 23.11.2025 / 21:34 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Prema podacima DZS-a, u rujnu je nastavljen i nominalan i realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini. |
|
Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.456 eura, bila je nominalno viša za 10,1% u odnosu na rujan 2024. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 10,7%, a iznosila je 2.025 eura. Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka 2023. godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 5,7% u odnosu na rujan 2024. godine dok je bruto plaća realno viša za 6,2% godišnje. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.409 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 936 eura. Medijalna neto plaća iznosila je u rujnu 1.260 eura (+11,6% godišnje i +1,2% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.718 eura. U razdoblju od siječnja do rujna prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1 .437 eura (+10,1% nominalno i +6,2% realno na godišnjoj razini) dok je prosječna mjesečna bruto plaća u istom razdoblju iznosila 1.997 eura što je nominalno više za 10,8%, a realno za 6,8% u usporedbi s istim razdobljem 2024. Na tromjesečnoj razini zabilježeno je usporavanje rasta prosječnih neto i bruto plaća što je dijelom i posljedica učinka baznog razdoblja nakon snažnog porasta plaća u travnju povezanih s jednokratnim isplatama u djelatnosti emitiranja programa. Rast plaća, iako usporava, i tijekom trećeg tromjesečja bilježi razmjerno visoku godišnju stopu rasta od preko 9%. Iako bi preostali mjeseci zbog učinka baznog razdoblja trebali donijeti daljnje usporavanje, pritisak na rast plaća u privatnom sektoru ne jenjava s obzirom na inflaciju, ali i rast ugovorenih plaća u javnom sektoru prethodnih mjeseci. Prema najavama iz vlade minimalna plaća nastavit će rasti (gotovo 30% do 2028.), a nastavljaju se pregovori oko povećanja materijalnih prava javnih službi koji će naposljetku sigurno rezultirati daljnjim rastom plaća, ali i sve većim pritiskom na privatni sektor. Razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru je još u 2024. premašila 30%. |
|
|
| Tagovi: #plaća, #prosječna plaća, #neto plaća, #javni sektor, #privatni sektor |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Studentska lista objavila ekonomski program |
| BEOGRAD - Studentska lista je izjavila da ekonomska politika mora poticati domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mjesta, a ne nagrađivati privilegirane i politički povezane. Objavila je program "Gospodarstvo i financije" u kojem su istaknuli ključne mjere ekonomske politike. |
| Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza |
| BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti. |
| Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova |
| ZAGREB - Prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planiraju se u iznosu od 37.3 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 41.5 milijarde eura, priopćio je predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na sjednici Vlade. |
| HNB primjećuje ubrzani rast BDP-a u trećem kvartalu |
| ZAGREB - Hrvatska narodna banka u najnovijem je svom biltenu objavila brzu procjenu rasta BDP-a u trećem kvartalu, što je prva službena procjena BDP-a za ovaj kvartal, i prema njima BDP će u trećem kvartalu porasti čak 1,2 posto kvartalno, što njihovu procjenu rasta za cijelu godinu diže prema 3 posto. |
| Kina se približava rekordnom trgovinskom suficitu, na krilima procvata umjetne inteligencije |
| PEKING - Kineski trgovinski suficit porastao je na preko 1 bilijun dolara u prvih 10 mjeseci, jer je globalna utrka za izgradnju infrastrukture umjetne inteligencije potaknula prodaju visokotehnoloških proizvoda i pomogla ublažiti slabu domaću potražnju, dinamiku koja će vjerojatno zaoštriti napetosti s glavnim trgovinskim partnerima. |