Slovenija lani zadržala raskorak s prosjekom EU u pogledu stvarne potrošnje

Što se tiče BDP-a po stanovniku, uzimajući u obzir kupovnu moć, iznosio je 91 posto prosjeka EU, što je jedan postotni bod manje nego 2023. godine.

Europski statistički ured Eurostat danas je objavio prve procjene stvarne individualne potrošnje po stanovniku i BDP-a po stanovniku u dvadeset sedam i nekim drugim europskim zemljama blisko povezanim s Unijom. Podaci su izraženi u standardima kupovne moći i stoga uzimaju u obzir razlike u cijenama među zemljama.

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku – koja, prema statističarima, bolje odražava materijalno blagostanje kućanstava od BDP-a po stanovniku jer se izračunava na temelju cijena roba i usluga koje pojedinci stvarno troše – prošle je godine u Sloveniji dosegla 85 posto prosjeka EU. To je isti jaz od prosjeka kao i 2023. godine.

Viša razina stvarne individualne potrošnje od prosjeka EU zabilježena je u devet država članica prošle godine. I dalje je bila najviša u Luksemburgu, gdje je dosegla 141 posto prosjeka. Slijede je Nizozemska (120 posto), Njemačka (118 posto), Belgija i Austrija (112 posto), Danska (108 posto), Francuska (106 posto), Švedska (105 posto) i Finska (104 posto). Irska (99 posto) i Italija (98 posto) također su bile blizu prosjeka.

Izvan EU, razina stvarne individualne potrošnje u Norveškoj iznosila je 124 posto prosjeka EU, na Islandu 116 posto, a u Švicarskoj 115 posto.

Portugal je bio na istoj razini kao i Slovenija, a odmah ispod nje Poljska (84 posto). Litva (89 posto) i Rumunjska (88 posto prosjeka EU) bile su nešto bolje od Slovenije.

Češka (82 posto), Grčka (81 posto), Hrvatska i Slovačka (78 posto), Latvija (76 posto), Estonija i Bugarska (74 posto) te Mađarska (72 posto) bile su dalje od prosjeka EU, kao članica EU s najvećim jazom do prosjeka.

Slovenija je bila bliža prosjeku EU po BDP-u po stanovniku u standardu kupovne moći. Prošle godine dosegnula je 91 posto prosjeka, što je za jedan postotni bod manje nego 2023. godine, kada je prema tom pokazatelju imala najveći relativni razvoj do sada.

Razlike između analiziranih zemalja bile su puno veće u BDP-u po stanovniku nego u stvarnoj individualnoj potrošnji. Luksemburg je tako dosegao 242 posto prosjeka EU, Irska 211 posto, Nizozemska 136 posto, a Danska 128 posto. Izvan Unije, Norveška i Švicarska dosegle su 163, odnosno 151 posto prosjeka EU.

Češka je imala isti jaz u odnosu na prosjek kao i Slovenija, a Španjolska je bila ista kao i u stvarnoj individualnoj potrošnji s 92 posto prosječne vrijednosti za Uniju. Od slovenskih susjeda, Austrija sa 116 posto i Italija s 98 posto prosjeka bile su više od Slovenije. Hrvatska i Mađarska bile su na 77 posto.

Preostale članice EU iz srednje i istočne Europe, kao i Grčka i Portugal, također su bile dalje od prosjeka EU od Slovenije. Bugarska je bila na samom dnu sa 66 posto prosjeka.