Slovenski BDP u drugom kvartalu skočio pet posto

"Ovo je najveći gospodarski rast od prvog tromjesečja 2022.", rekao je Martin Bajželj iz Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs) na konferenciji za novinare u Ljubljani o međugodišnjem rastu u drugom tromjesečju.

Domaća potrošnja porasla je za 5,9 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine. Tome su pozitivno pridonijeli i porast konačne potrošnje i porast bruto investicija.

Izdaci kućanstava za konačnu potrošnju porasli su za 3,4 posto, što je više nego u prethodnom tromjesečju (2,8 posto) i najviše u posljednjih šest tromjesečja. Izdaci za kupnju na domaćem tržištu porasli su u svim skupinama proizvoda, a najviše u trajnim dobrima, za 10,1 posto.

Bruto investicije u fiksnu imovinu porasle su za 13,2 posto, što je isti rast kao i u prvom tromjesečju. Rastu su uglavnom pridonijela ulaganja u zgrade i objekte, koja su porasla za 19 posto, od čega stambene zgrade za 5,8 posto, a ostale zgrade i objekti za 23,6 posto. Ulaganja u opremu i strojeve porasla su sličnom stopom kao i u prethodnom tromjesečju, naime za 10,1 posto. Od toga su ulaganja u transportnu opremu porasla za 14,7 posto, a ulaganja u ostalu opremu i strojeve za 8,5 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je za 6,4 posto, a uvoz za 7,6 posto.

„Povećanje izvoza i uvoza roba u drugom tromjesečju ove godine tako je najveće od trećeg tromjesečja 2024.“, rekao je Bajželj.

Utjecaj vanjskotrgovinske bilance i dalje je bio negativan zbog bržeg rasta uvoza od izvoza. Snizio je gospodarski rast za 0,5 postotnih bodova.

Ukupna dodana vrijednost porasla je za 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše u građevinskom sektoru, za 15,9 posto. „Dodana vrijednost u građevinarstvu raste relativno visokim stopama od drugog tromjesečja prošle godine, a u tom razdoblju građevinarstvo je najviše doprinijelo rastu bruto domaćeg proizvoda“, objasnio je.

Osim građevinarstva, ovaj put rast je zabilježen i u drugim važnim sektorima. Izražen je u sektoru trgovine, prometa i ugostiteljstva, s 5,2 posto, a ovaj put i u prerađivačkoj industriji, s 4,3 posto. Dodana vrijednost u sektoru trgovine, prometa i ugostiteljstva bila je najveća u posljednje četiri godine, a u prerađivačkoj industriji najveća u posljednjih godinu i pol.

U drugom tromjesečju zaposleno je 1,101 milijun ljudi, odnosno 0,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći broj novih radnih mjesta bio je u stručnim, znanstvenim, tehničkim i drugim poslovnim djelatnostima te u skupini djelatnosti uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada.

U prvoj polovici godine realni rast BDP-a iznosio je 4,1 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarska aktivnost u drugom tromjesečju ojačala je za 1,8 posto na tromjesečnoj razini, što je najveći tromjesečni rast od trećeg tromjesečja 2021., a na godišnjoj razini za 4,8 posto. U prva tri mjeseca godine rast je dosegao 1,1 odnosno 3,5 posto, prema revidiranim podacima.

U razdoblju od siječnja do lipnja ostvareni BDP bio je za 4,1 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. To je znatno veća gospodarska dinamika od prognoza domaćih i stranih institucija za ovogodišnji cjelogodišnji rast slovenskog gospodarstva, koje se kreću oko dva posto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvih šest mjeseci bila je za 23,6 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost radova u izgradnji inženjerskih objekata bila je za 30,6 posto veća, u specijaliziranim građevinskim radovima za 21,1 posto, a u zgradarstvu za 19,1 posto veća nego u prvoj polovici prošle godine.

U lipnju je vrijednost radova bila 0,4 posto niža nego u svibnju. Vrijednost radova u zgradarstvu smanjila se (za 2,6 posto) i u izgradnji inženjerskih objekata (za 2,3 posto), dok je vrijednost specijaliziranih građevinskih radova porasla (za 2,3 posto).

U odnosu na lipanj prošle godine, vrijednost građevinskih radova porasla je za 22,9 posto. U odnosu na prethodnu godinu, vrijednosti svih vrsta radova porasle su: u izgradnji inženjerskih objekata za 28,1 posto, u specijaliziranim građevinskim radovima za 21,2 posto i u zgradarstvu za 17,8 posto.