Unatoč rastu od 2,6% na mjesečnoj razini (sezonski i kalendarski prilagođeno), godišnja promjena iznosila je -0,9% (kalendarski prilagođeno).
Na mjesečnoj razini, promatrano prema kategorijama glavne industrijske grupacije (GiG), negativna promjena zabilježena je samo u Trajni proizvodi za široku potrošnju, i to za 12,7%. Povećanje proizvodnje je ostvareno u Kapitalnim i Intermedijarnim proizvodima (obje kategorije za 5,1%), Energiji (4,4%) i Netrajnim proizvodima za široku potrošnju (1,3%). Stoga je mjesečni rast početkom trećeg tromjesečja bio široko rasprostranjen.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, snažan dvoznamenkast pad zabilježen je također kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-11,8%) i u Energiji (-10,2%). Kod potonjeg je to bio odraz učinka baznog razdoblja. Već s podacima za svibanj (kada je zabilježen snažan pad na mjesečnoj razini) prekinut je trend snažnih pozitivnih godišnjih promjena u Energiji, koji je bio odraz privremenog učinka (povećanje proizvodnje nakon modernizacije jedne rafinerije) te je prvi put od kolovoza 2024. zabilježen pad. S obzirom na volatilnost koju je pokazivala u prethodnom razdoblju, Energija će sa svojim udjelom od oko 20% u ukupnoj proizvodnji i dalje donekle distorzirati sliku ukupne industrijske proizvodnje.
Od ostalih kategorija GiG-a, u srpnju je na godišnjoj razini evidentiran pad još u Netrajnim proizvodima za široku potrošnju (-1,3%), dok je povećanje ostvareno u Intermedijarnim (+5,4%) i Kapitalnim proizvodima (+3,0%).
Promotrimo li aktivnost u prvih sedam mjeseci, ukupna industrijska proizvodnja porasla je za 3,5% u odnosu na siječanj-srpanj prošle godine. U skladu s gore navedenim, u promatranom razdoblju najsnažniji rast zabilježen je u Energiji, i to za 10,5%. Slijede Kapitalni proizvodi s 6,0%, Intermedijarni proizvodi s 3,5%. U suprotnom smjeru djelovali su Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-6,4% odnosno -0,1%).
Prema NKD-u, u promatranom razdoblju Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 1,9%, a Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija rast za 0,7%. Prerađivačka industrija porasla je za solidnih 4,4%, međutim, za to je također jednim dijelom zaslužan rast u odjeljku Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda koji je iznosio 126,6%. Rastom se još ističe Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava s povećanjem od 73,4%. Ipak, podaci unutar prerađivačke industrije još uvijek su mješoviti, odnosno od 24 odjeljaka njih 12 bilježi pad.
Iako ohrabruje široko rasprostranjen mjesečni rast na početku trećeg tromjesečja, promatrano kroz dulji vremenski period isti je bio prilično neravnomjeran. Stoga je unatoč dosadašnjim znakovima stabilizacije još uvijek prerano govoriti o značajnijem, širokom oporavku industrije nakon dvije godine pada. Tako su i spomenuti trendovi u Energiji vjerojatno jednim dijelom zaslužni za pozitivan doprinos Prerađivačke industrije rastu bruto dodane vrijednosti tijekom prve polovine 2025. premda ne treba zanemariti zabilježene pozitivne promjene u kategorijama Kapitalnih i Intermedijarnih proizvoda.
