Prinosi dugoročnih državnih obveznica diljem svijeta u srijedu su se barem privremeno povukli s najviših razina u desetljećima, dolar je oslabio, dionice su porasle nakon nekoliko dana obeshrabrenja, a kriptovalute su se probudile. Američko Ministarstvo financija objavilo je da će 9. rujna udvostručiti svoj program kupnje državnih obveznica, koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti dugoročnih obveznica, s 2 milijarde na 4 milijarde dolara. Četiri milijarde ne zvuči puno s obzirom na sav dug, ali namjera je jasna: američke vlasti žele sniziti potrebne prinose obveznica svim potrebnim sredstvima kako bi se zemlja mogla povoljnije zaduživati. Učinak je prilično sličan onome programa kvantitativnog popuštanja, u kojem je središnja banka kupovala obveznice nekoliko godina nakon financijske krize, stvarajući time novi novac.
Manipulacija krivuljom prinosa
Iako je akcija ministra financija Scotta Bessenta privremeno ublažila napetosti (prinos na dugoročne američke obveznice pao je u srijedu za oko 10 baznih bodova), ne nedostaje zabrinutosti da SAD, kupnjom obveznica s duljim rokovima dospijeća i istodobnim izdavanjem trezorskih zapisa s kraćim rokovima dospijeća, čime na svoj način manipulira krivuljom prinosa, samo odgađa probleme za budućnost, budući da neobuzdani rast javnog duga (brojka je prije nekoliko dana prvi put premašila 40 bilijuna dolara) jednostavno nije održiv dugoročno, čak i ako je dužnik svemoćna Amerika. JPMorgan također upozorava da Bessentova "akcija" ne predstavlja rješenje problema. "To je kao otplata hipoteke kreditnom karticom. Možda će neko vrijeme funkcionirati, ali s vremenom nesklad postaje sve očitiji", napisali su.
Državne obveznice su pod pritiskom iz nekoliko razloga. Investitori više ne vjeruju riječima središnjih bankara da će ukrotiti inflaciju. Tim više s ratom u Iranu, za koji nitko u ožujku nije zamišljao da neće završiti gotovo šest mjeseci kasnije i da će Hormuški tjesnac biti zatvoren mjesecima. Zabrinjava i veliko povećanje obrambenih izdataka, što povećava javni dug. Osim toga, neki su investitori preusmjerili svoju pozornost s državnih obveznica na vodeće tehnološke tvrtke, koje su samo ove godine izdale obveznice u vrijednosti od 200 milijardi dolara za financiranje projekata umjetne inteligencije, što je povećanje od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Bum ulaganja u umjetnu inteligenciju stoga se sve više natječe s američkom vladom za ograničenu ponudu kapitala. Što će se dogoditi kada Anthropic provede svoju inicijalnu javnu ponudu dionica (očekuje se u listopadu)?
ECB će podići kamatne stope u rujnu, Fed vjerojatno ne
U utorak je prinos na 30-godišnje američke obveznice dosegao gotovo 20-godišnji maksimum od 5,34 posto (najviši od lipnja 2007.). S prinosom od 3,22 posto, prinos na 10-godišnju njemačku obveznicu bio je najviši od svibnja 2011., dok je usporediva francuska obveznica premašila 4,05 posto od lipnja 2009. Na tržištima novca sve je veće uvjerenje da će Europska središnja banka na svom sastanku u rujnu povećati svoju depozitnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova (na 2,5 posto), a očekuje se još jedno slično povećanje do ožujka 2027. Što je s FED-om? Glavni ekonomist Goldman Sachsa Jan Hatzius smatra da je povećanje kamatnih stopa u rujnu izuzetno malo vjerojatno s obzirom na loše podatke o tržištu rada u srpnju i maloprodaju u SAD-u (srpanj je pao za 0,6 posto; prvi pad u devet mjeseci).
Dionice Moderne uzletjele 177 posto u jednom danu
Sve razvijene burze, osim Londona, gdje su dionice rudarskih tvrtki držale FTSE100 iznad razine, u prosjeku su gubile tijekom proteklog tjedna, ali ipak je bilo nekih iznenađenja. Najznačajniji je nevjerojatan porast dionica američke farmaceutske tvrtke Moderna od 177 posto u jednom danu (srijeda) nakon što je Moderna postigla značajan proboj u razvoju lijeka protiv raka kože. Moderna je, u suradnji s Merckom, izvijestila o ohrabrujućim rezultatima u kliničkom ispitivanju faze III liječenja raka kože, jer je rizik od ponovne pojave bolesti značajno smanjen. Modernino cjepivo protiv raka također je dokaz koliko je umjetna inteligencija dobrodošla u ubrzavanju razvoja liječenja ozbiljnih bolesti te će stoga u budućnosti igrati ključnu ulogu u zdravstvenom sektoru.
